Lepe vesti stižu iz Kragujevca! Organizacija Svet stripa danas se javila sa ovim obaveštenjem:
Zadovoljstvo nam je da vas obavestimo da su nam po raspisanom javnom konkursu Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije za sufinansiranje projekata u kulturi odobrena sredstva za realizaciju dva projekta - u oblasti izdavačke delatnosti periodične publikacije iz oblasti umetnosti i kulture (po treći put za časopis "Kiša - revija dobrog stripa"); kao i u oblasti vizuelnih umetnosti i multimedije (petu godinu zaredom za projekat međunarodni strip konferencija "#KragujevacComicCon 2015.").
Osim toga, u saradnji sa Američkim kutkom, Svet stripa je tokom aprila počeo da radi na novoj Školi stripa i ilustracije.
Organizator ovog festivala, udruženje ljubitelja stripa Branko Plavšić, obezbedilo je gostovanje nekih od najpopularnijih kako italijanskih strip autora: Alesandra Nespolina, Valtera Venturija, Marčela Manđatinia, tako i desetak najvećih imena domaćeg stripa, među kojima su: Lazo Sredanović, Darko Perović, Vladimir Krstić – Laci, Zdravko Zupan, Mikica Ivanović, Zoran Tucić, Zoran Stefanovič, Vlada Vesović, Siniša Radović, kao i Aleksandar Sotirovski iz makedoniije...
Četvorodnevno trajanje festivala biće obeleženo obiljem kvalitetnih programa, predavanja, tribina, izložbi, zatim sajmom stripa, strip prezentacijama, a za najmlađe je organizovana škola stripa.
U okviru pratećeg programa u klubu scena nastupiće neki od najpopularnijih niških rock bendova.
Za sve programe NiFesta ulaz je slobodan. Više informacija nađite na oficijelnom sajtu NiFest-a.
- konkurs traje do 30. aprila 2015. godine;
- na konkursu se može učestvovati sa stripom koji do sada nije objavljen na području bivše Jugoslavije; broj stripova nije ograničen;
- strip može biti crno-beli ili u boji i ne sme imati više od četiri strane
- strip treba da predstavlja zaokruženu priču;
- pravo učešća imaju svi afirmisani i neafirmisani autori, koji su saglasni sa tim da strip bude objavljen u nekom od izdanja kuće ROSENCRANTZ;
- strip treba da bude napisan na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom ili na engleskom jeziku;
- teme stripa i žanr su slobodni, pod uslovom da ne propagiraju nacionalnu, versku, rasnu ili bilo kakvu drugu isključivost i govor mržnje.
U njihovom zvaničnom saopštenju stoji sledeće:
„Kada govorimo o tome kako se ljudska tela obično opisuju u stripovima, serijali o superherojima, u najmanju ruku, idu daleko od realnosti. Bez obzira na to da li izbacuju sečiva iz sopstvenih ruku ili provode decenije zaleđeni, ovi likovi svakim narednim brojem pomeraju granice mogućeg. No, osim toga, njihova tela se od običnih ljudskih tela razlikuju po još jednom kriterijumu: Skoro niko od njih ne izgleda poput tipičnog Amerikanca.
Kada se kaže „Evropski strip“ prva i najčešća asocijacija je „Francusko-Belgijska škola“ što svakako nije slučajno jer je ona, istorijski gledano, zaslužna za oporavak i napredak stripa u Evropi posle II svetskog rata; i danas je ovaj prostor najagilniji kada je reč o novim izdanjima odnosno o brojnosti publike. Ipak, sve to ne znači da na drugim teritorijama Evrope strip ne postoji. Italija je zemlja sa vrlo jakom strip scenom i produkcijom odnosno renomiranim autorima. Setimo se Bonelijeve kuće za bezbroj izdanja odnosno autora kakvi su, na primer, Hugo Prat, Serđo Topi, Benito Jakoviti, Atilio Mikeluci, Tanino Liberatore odnosno, ovog puta posebno, Dina Batalje.
Dino Batalja (1923-1983) započeo je svoju strip avanturu 1945. godine kao čan „Venecijanske grupe“ uz Huga Prata i Alberta Ongara. Posle početnih uspeha on, međutim, nije hteo da prati svoje drugove u Argentinu kuda su se odselili 1948.g. kako bi radili sa izdavačem Cezarom Civitom. Batalja je ostao u vezi sa drugovima, preselio se u Milano i nastavio da crta stripove za različita izdanja i sa promenjivim uspehom. Svojevrsna prekretnica u njegovom radu je prihvatanje ponuda da radi stripove po delima Šekspira, Poa, Lavkrafta, Hofmana, Mopasana. Ovi radovi su profilisali njegov grafizam odnosno doneli široku popularnost i uvažavanje kritike. Na francuskom strip festivalu u Angulemu, 1975. godine, dobio je priznanje „Najbolji strani umetnik“. Godinu dana pred iznenadnu smrt Batalja se vratio klasičnom stripu stvorivši novog junaka, detektiva Kuka iz Skotland jarda koji početkom XX veka rešava bizarne krimi slučaje.
Svaki album iz ovog serijala (do sada su izašla četiri broja, dok se peti uskoro očekuje) prati priču jednog od protagonista iz originalne serije. Za svaku priču je do sad bio zadužen različit autorski tim, dok Jean Van Hamme ima ulogu supervizora, tačnije kreatora kompletnog serijala.
Prvo izdanje iz ove edicije je jedan po svemu specifičan strip zvani „Od signala do šuma“ koji predstavlja jedan iz niza primera uspešne stradanje između dva strip majstora – Nila Gejmena i Dejva Mekina.
"Tangente" je knjiga sastavljena od osam priča koje, svaka na svoj način, govore o međuljudskim vezama, i njihovoj dubini, ograničenosti i ultimativnoj nesavršenosti, dok se neke od njih opasno približavaju samom kraju. To su priče o umetnicima, funkcionerima, političarima... zapravo, o eliti – o onim osobama koje pripadaju višem sloju društva gde je teško povući jasnu crtu između stvaranja emotivne veze i veze iz interesa.
U pitanju je serijal Brendon, zasigurno najmračniji serijal iz ove voljene italijanske strip porodice, koji predstavlja specifičan spoj horora i fantastike, a smešten je u jednu verziju postapokaliptičnog sveta iz budućnosti. Više o serijalu možete pročitati na blogu izdavača.
Taj podstrek vremenom je prerastao u nešto mnogo više, te je Radojin projekat uskoro dobio i finansijsku podršku od velikog broja članova strip foruma, što je omogućilo da se ovaj strip nađe i u štampanom obliku. Izdat od strane izdavačke kuće Darka Macana zvane Mentor, ovaj strip zvanično je „ugledao svetlost dana“ 23. januara.